Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Ministarstvo

>

Intervju ministarke Suzane Pribilović za agenciju Mina

Intervju ministarke Suzane Pribilović za agenciju Mina
Datum objave: 06.08.2017 12:30 | Autor: MJU

Ispis Štampaj stranicu


Uspostavljen sistem za reformu javne uprave

Podgorica, (MINA) - Ministarstvo javne uprave je, za relativno kratko vrijeme, uspjelo da uspostavi sistem koji može da odgovori izazovnim i zahtjevnim zadacima reforme u toj oblasti, kazala je ministarka u tom resoru, Suzana Pribilović.

Ona je u ntervjuu agenciji MINA rekla da se, imajući u vidu da Ministarstvo javne uprave postoji svega osam mjeseci i da prvi put Vlada ima resor sa tim nadležnostima, mogu pohvaliti nizom aktivnosti koje su realizovali.

„Prije svega, stvorili smo novi institucionalni mehanizam koordinacije javne uprave, sa posebnim akcentom na reformu javne uprave“, kazala je Pribilović.

Kako je navela, zaokružili su zakonodavni i institucionalni okvir za saradnju sa nevladinim organizacijama i stvorili sve preduslove za nesmetanu primjenu novog Zakona o upravnom postupku.

„Ubrzali smo proces reforme javne uprave, pripremili niz zakona u oblasti lokalne samouprave od kojih posebno ističem Zakon o prijestonici“, dodala je Pribilović.

Prema njenim riječima, značajno su unaprijedili rad elektronske uprave i kroz novi Zakon o elektronskom potpisu i identifikaciji stvorili uslove za kvalitetno elektronsko poslovanje.

„Uspostavili novi sistem zaštite od sajber napada i, zahvaljujući stručnom i profesionalnom odnosu, uspjeli da zaštitimo sistem od sajber napada u prethodnom periodu. Radili smo na jačanju kapaciteta upravne inspekcije, kao i na drugim aktivnostima iz naše nadležnosti“, navela je Pribilović.

Takođe je, kako je kazala, rađeno na punoj implementaciji Akcionog plana za realizaciju Strategije reforme javne uprave do 2020. godine, i doneseno više zakona i podzakonskih akata.

Pribilović je rekla da su realizovane sve aktivnosti iz tematskog i normativnog dijela Programa rada Vlade za prvi kvartal.

„A dvije obaveze, izrada novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima i izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, planirane za drugi kvartal, odložili smo imajući u vidu da se radi o značajnim sistemskim zakonima, za čije donošenje je bilo potrebno dodatno usaglašavanje sa partnerima iz Evropske komisije i šire konsultacije“, pojasnila je ona.

Oba zakona se, prema riječima Pribilović, nakon završene javne rasprave, pripremaju za razmatranje na Vladi.
„Takođe, izmjene i dopune zakona o glavnom gradu i o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, uz Zakon o lokalnoj samoupravi, predstavljaju naš napor da unaprijedimo postojeći normativni okvir za održivo funkcionisanje i reformu lokalnih samouprava, i njihov dalji ekonomski razvoj“, kazala je Pribilović.

Ona je dodala da su usvajanjem novog Zakona o Prijestonici normativno uređeni i ojačani uloga i status Prijestonice u sistemu Crne Gore, i stvorene pretpostavke za dalji razvoj Cetinja.

„Veoma sam zadovoljna što smo, kao novo ministarstvo, uspjeli da realizujemo veliki broj aktivnosti, čak više od planiranog, i da smo za relativno kratko vrijeme uspjeli da uspostavimo sistem koji treba da doprinese ispunjenju ciljeva iz Strategije javne uprave. Vjerujem da smo uspostavili sistem koji može da odgovori izazovnim i zahtjevnim zadacima reforme javne uprave“, kazala je Pribilović.

Na pitanje koji su proriteti u radu Ministarstva u narednom periodu, ona je rekla da su posvećeni ispunjenju obaveza iz Programa rada Vlade, ali i implementaciji aktivnosti koje se odnose ispunjenje ciljeva iz Strategije reforme javne uprave - stvaranje efikasne i servisno opredijeljene javne uprave, koju karakteriše rast povjerenja građana i privrede u njen rad.

U pripremi je, kako je navela, i novi Akcioni plan za reformu javne uprave do 2020. godine koji će Vlada usvojiti krajem godine, a koji treba da uspostavi bolji monitoring i evaluaciju ciljeva zacrtanih strategijom.

Govoreći o radu Upravne inspekcije, Pribilović je kazala da je u ovoj godini povećan broj sprovedenih inspekcijskih nadzora za oko 20 odsto, u odnosu na isti period prošle.

Prema njenim riječima, nepravilnosti se uglavnom, odnose na nezakonito imenovanje, ćutanje administracije, nezakonito raspisivanje javnog konkursa i povrede pravila Zakona o upravnom postupku i službeničke odnose.

U toku su, dodala je Pribilović, i aktivnosti popunjavanja radnih mjesta koji će kadrovski ojačati Upravnu inspekcije.

„U narednom periodu posebno ćemo raditi na jačanju kapaciteta upravne inspekcije, jer cijenimo da je ovo segment koji se mora unaprijediti, a naročito imajući u vidu značaj upravne inspekcije u reformskim procesima. Bez kvalitetne i stalne kontrole teško da mozemo govoriti o kvalitetnom upravnom sistemu“, naglasila je Pribilović.

Na pitanje koliko je do sada ostvareno na planu sprovođenja reforme javne uprave, ona je rekla da Uspostavljanje Ministarstva predstavlja značajan iskorak i potvrđuje punu posvećenost Vlade na planu jačanja institucionalnih temelja reforme.

Kako je navela, osnivanjem Savjeta za reformu javne uprave, kao koordinacionog tijela, uspostavljen je, pored administrativnog nivoa koji obuhvata aktivnosti ministarstva, i drugi - politički nivo koji obuhvata djelovanje i rad Savjeta, kojim koordinira potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku.

„Kada je u pitanju realizacija utvrđenih aktivnosti, posvećeni smo nadogradnji službeničkog sistema. Privodimo kraju izradu novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima čija rješenja će biti od presudnog značaja za kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima u javnoj upravi“, kazala je Pribilović.

Ona je podsjetila da je 1. jula počela primjena novog Zakona o upravnom postupku, koji uvodi niz novina u smislu pojednostavljivanja upravnih postupaka - uvođenje instituta “one stop shop” (jedinstveni šalter za sve), omogućavanje elektronske komunikacije između organa i građana, uvođenje obaveze drugostepenog orgаnа dа, kаdа je već jednom poništio prvostepeno rješenje, sаm riješi upravnu stvаr - ne vrаćаjući predmet prvostepenom orgаnu, kao i uvođenje instituta uprаvnog ugovora.

„Ovim zakonom nastojali smo da suzbijemo najveći problem u praksi upravnog rješavanja u Crnoj Gori, takozvani „ping-pong” efekat“, dodala je Pribilović.

Ona je naglasila da je ključni stub reforme javne uprave upravo razvoj elektronske uprave. „U tom pravcu, posvećeni smo nadogradnji postojećih i kreiranju novih servisa na portalu eUprave, a značajni koraci se sprovode i u oblasti informacione bezbjednosti“.

Pribilović je kazala da će izvještaj o realizacije Stategije reforme javne uprave za period jul 2016 - jul 2017. godine, koji će Savjet za javnu upravu razmatrati u septembru, pokazati stepen sprovođenja aktivnosti u pravcu realizacije ciljeva predviđenih strateškim dokumentom.

U pripremi je, dodala je ona, i Akcioni plan za period 2018-2020.

„U narednom periodu i dalje ćemo preispitivati postojeću organizaciju sistema državne uprave i položaj organizacija sa javnim ovlašćenjima (javne agencije i javni fondovi), što ćemo otvoriti kroz donošenje novog Zakona o državnoj upravi“, kazala je Pribilović.

Na pitanje koliko je zaposlenih u državnoj upravi, i da li je u skorijem periodu planirano smanjenje njihovog broja, Pribilović je rekla da je u toku prikupljanja podataka u cilju izrade metodologije i Plana optimizacije broja zaposlenih.

Kako je kazala, upravo će izrada Metodologije za optimizaciju broja zaposlenih i aktivnosti međuresorskog stručnog tima za optimizaciju broja zaposlenih utvrditi koji je to optimalan kadrovski okvir.

„Cilj nam je da se na svim nivoima javne uprave utvrdimo koji je to optimalan broj zaposlenih sa kojim uprava može efikasno da odgovori potrebama građana, i da osiguramo kvalitetne kadrovske kapacitete koji će adekvatno odgovoriti na obaveze naše države koje proizilaze iz procesa pristupanja EU“, navela je Pribilović.

To, kako je pojasnila, ne mora nužno da znači i smanjenje broja zaposlenih u svim segmentima javne uprave, već samo u onim gdje se utvrdi da postoji višak.

„Od posebne važnosti biće procjena zaposlenosti u javnim ustanovama i jedinicama lokalne samouprave, imajući u vidu da su to djelovi javnog sektora u kojima radi najveći broj zaposlenih“, dodala je Pribilović.